Atletsko srce je u medicini okarakterisan kao sindrom, i to je nešto o čemu se mnogi profesionalni sportisti redovno savjetuju sa kardiologom. Ovde nema mjesta pretpostavkama, jer posljedice mogu biti vrlo ozbiljne

Šta ozbiljni trkači i dizači trebaju znati o ‘Atletskom srcu’ ? Evo što svi ti sati u teretani i na trkačkoj stazi čine vašoj “kucalici” .

Nema sumnje da vježbanje koristi Vašem kardiovaskularnom zdravlju i gotovo svakom drugom dijelu vašeg tijela. Baš kao što Vaš kvadriceps ili vaš biceps reaguje na trening, stavljanje srčanog mišića pod kontrolisani stres omogućava mu da se prilagodi i ojača, postajući snažnije i efikasnije.

Ali kad naporno trenirate godinama, Vaše srce pretrpi značajnije promjene da bi se prilagodilo opterećenju, tj. sindrom koje stručnjaci ponekad nazivaju atletsko srce ili “srce sportiste”.

Dugoročne implikacije nisu u potpunosti shvaćene. Neka istraživanja sugerišu  da je veza između treninga i rizika od srčanih bolesti više krivulja u obliku slova U, nego što je  padajuća. Drugim riječima, izgledi za probleme sa srcem opadaju dok prelazite iz sjedećeg u umjereno aktivni način života. Ali kada energično radite srce, satima i satima, rizik Vam se može ponovo početi povećavati.

„Postoji  tačka umjerenosti u kojoj možemo povećati svoje zdravlje sa kardiovaskularnog stanovišta,“ kaže Jared Bunch, dr. Med., Medicinski direktor odjela za srčani ritam Intermountain Healthcare Heart.

Međutim, podaci su daleko od konačnih, kaže Jeffrey Lander, M.D., suradnik direktora Sportske kardiologije u Medicinskom centru Morristown u New Jerseyju. Dugoročno istraživanje je još uvijek potrebno kako bismo razumjeli način na koji se srčani problemi manifesuju kod sportista. Promjene koje izgledaju štetno kod jednih možda neće dovesti do istih ishoda kao i kod onih drugih osoba, manje aktivnih.

Dok nastavljaju sa proučavanjem ovog problema, kardiolozi se slažu: samo bavljenje sportom ne nudi imunitet na srčane probleme. Ako imate simptome – uključujući bol u grudima, kratak dah ili iznenadni i neobjašnjivi pad Vaše atletske sposobnosti – potražite doktora!

Osim toga, iako srce sportista ne zahtijeva liječenje, ono može oponašati znakove ozbiljnih srčanih problema. Tako da je dobro da sportisti i njihovi zdravstveni radnici znaju osnove.

 Šta je srce sportiste?

Godine treninga izdržljivosti – mislitmo na trčanje i vožnju biciklom – postavljaju velike zahtjeve na sposobnost vašeg srca da napaja umorne mišiće. Kako biste to nadoknadili, Vaše tijelo radi na pojačavanju srčanog iscrpka ili količine krvi koju ispumpa u litrama u minuti, kaže Justin Trivax, medicinski direktor Klinike za kardiovaskularnu efikasnost u bolnici Beaumont u Michiganu.

Glavna potrebna nadogradnja je proširenje lijeve komore, koju inače prouzrokuju teška dizanja koja posljedično zahtijevaju potiskivanje krvi bogate kisikom kroz aortu do ostatka tijela. Mišićavi zidovi ove komore se debljaju i prostor iznutra se širi. U međuvremenu, druge komore srca naporno rade na tome da se takođe povećavaju. Dr. Trivax kaže da povećanje srčanog iznosa znači da Vaše srce ne mora raditi toliko naporno kada niste u teretani. Zato sportisti često imaju niske otkucaje srca u mirovanju koji mogu izazvati alarm kod bilo koga drugog.

Trening snage takođe mijenja srce. “Za razliku od treninga izdržljivosti, gdje je srcu volumen veliki izazov, sa treninzima snage problem je veliki pritisak”, kaže dr Lander. Dizači – posebno oni koji drže i zadržavaju dah koristeći Valsalva manevar – uzrokuju privremene, ali značajne skokove krvnog pritiska. Kako to ponavljaju  vremenom, zidovi njihovog srca se mogu zadebljati, iako se lijeva komora obično ne povećava kao kod treninga izdržljivosti, kaže dr. Lander.

Koje su posljedice srca sportista?

Ove promjene na srcu dio su onoga što Vas tjera na cilj ili do vašeg novog mrtvog dizanja. Ali one možda nisu potpuno benigne. Za sportiste koji se bave izdržljivošću, mrlje nalik na ožiljke nazvane fibroza mogu se formirati kako se srčane komore šire, što potencijalno može promijeniti način na koji električni signali putuju kroz vaše srce, kaže dr. Bunch. U stvari, mnoga (ali ne sva) ispitivanja pokazuju da su sportisti starijih i izdržljivijih godina, posebno muškarci, viši izloženi opasnom tipu aritmije koji se naziva atrijska fibrilacija. To se događa kada gornje komore srca podrhtavaju i ne uspiju se sinhronizovati. Atrijska fibrilacija može uzrokovati simptome poput slabosti, nedostatka daha i pada atletskog kapaciteta i doprinijeti riziku od stanja poput moždanog udara i zatajenja srca, kaže dr. Trivax.

Ove promjene mogu trajati oko tri do četiri mjeseca i javljaju se prije svega kod ljudi koji treniraju više od sat dnevno ili 420 sati godišnje, kaže dr. Bunch.

Za referencu, najnovije smjernice za vježbanje – objavljene u novembru u JAMA-i – preporučuju zdravim odraslim osobama da se kreću od 150 minuta (2 sata i 30 minuta) do 300 minuta (5 sati) nedjeljno odnosno da vježbaju umjerenim intenzitetom, ili 75 minuta (1 sat i 15 minuta) do 150 minuta energične aktivnosti sedmično.

Iako umjereno kretanje više od pet sati sedmično može pružiti dodatne zdravstvene koristi, 17 stručnjaka iz odbora za izradu smjernica prestalo je sa istim zahtjevom za dodatne energične vježbe.

Postoje i dokazi da sportisti sa dugotrajnom izdržljivošću imaju viši nivo kalcijuma u koronarnoj arteriji, teško nakupljanje plaka krvnih žila koje može doprineti srčanom udaru. Ali ono što još nije jasno je li nakupljanje kalcijuma identično kod ljudi koji imaju sličan rizik kao i kod manje aktivnih.

Ispitivanje objavljeno u februaru u časopisu JAMA Cardiology utvrdila je da iako su ljudi koji su vježbali mnogo – što je ekvivalent trčanja šest milja 10-minutnim tempom dnevno – imali više nakupljanja kalcijuma, ali to nije povezano sa povećanim rizikom od smrti od srčanih bolesti . U stvari, , rizik od umiranja bio je niži za dobro utrenirane osobe u odnosu na one koju su “sjedeći tip”.

Šta treba učiniti u pogledu atletskog srca?

Elitni trkači i ostali profesionalci obično prolaze testiranje srca, a dr. Trivax predlaže rekreativnim sportašima da učine isto: “Svako ko sudjeluje u rutinskim vježbama trebao bi odraditi kardiovaskularni pregled, pogotovo ako se guraju do krajnosti”, kaže on.

Ova vrsta skrininga može otkriti nadolazeće probleme koji povećavaju rizik od iznenadnog srčanog događaja tokom fizičke aktivnosti. Na primjer, Vaš doktor može primijetiti rane znakove upozorenja o disekciji aorte. Mogu je donijeti promjene pritiska koje se javljaju kod treninga snage.

Jedan problem: znakovi srca sportista mogu izgledati vrlo slično kardiomiopatijama, bolestima srčanog mišića koje se mogu naslijediti ili razviti zbog drugih stanja, poput visokog krvnog pritiska ili dijabetesa. Kardiomiopatije često doprinose iznenadnoj smrti sportista na terenu ili u trci, kaže dr Lander.

Definisati tu razliku može biti teško, ali napredniji postupci, poput srčanog  MRI, pružaju kardiolozima više alata za razlikovanje, kaže dr Lander. Ako je još uvijek nejasno, možda će vam doktor  nakratko odrediti prestatanak treninga kako bi vidio kako vaše srce reaguje; mnogi simtomi sportskog  srca  opadaju nakon nekoliko mjeseci odmora, kaže on.

Ako imate osnovnu kardiomiopatiju ili neku drugu bolest, sportski kardiolog može raditi s Vama i odrediti  najsigurniji način kako da pristupite svojim treninzima, kaže dr. Trivax.

Inače srce sportiste nije bolest ili stanja poput zatajenja srca ili visokog krvnog pritiska. Dakle, nije potrebno liječenje, kao takvo.

Trivaks kaže da bi sve trebalo uzeti u obzir, sve simptome. Srećom, sportisti  su prilagođeni svojim tijelima – a alati poput monitora otkucaja srca (pa čak i Apple Watch) pružaju dodatne podatke.

Razgovarajte sa svojim doktorom ako osjetite da Vam se srce preskače ili skače kada ne bi trebalo ili ako primjetite nagle i neobjašnjive promjene u vašem pulsu – recimo, broj otkucaja od 70 kada je normalno 50 ili špic za 180 na sprintu ili usponu gdje obično postižete maksimum sa 130 o/min. I, budite sigurni da Vaš doktor zna imate li porodičnu anamnezu o srčanim problemima.

Ostale “crvene zastave” uključuju gubljenje svijesti tokom vježbanja, bol u grudima i uopšte osjećaj kao da je Vaš nastup isključen bez ikakvog razloga. “Ovi znakovi su suptilniji – ne dostižući svoje vršne ciljeve koje ste prije mogli postići, ili osjećate kao da stvarno gurate jače nego što ste nekada morali”, kaže dr Lander. “Ili čak i ako govorite o timskom sportu, odjednom se osjećate kao da ne možete pratiti saigrače i ništa se drugo nije promijenilo.”

Ako razvijete atrijsku fibrilaciju ili neki drugi srčani problem, liječenje se ponekad može pokazati izazovnim. Mnogi srčani lijekovi nisu idealni za sportiste zbog nuspojava poput dehidracije, poremećaja elektrolita, lošeg rada i bolova u mišićima.

To je još jedan razlog da se vidi kardiolog fokusiran na sport, kaže dr Trivax. On ili ona može raditi na uravnoteženju rizika promatrajući Vaša atletske performanse.

Kako možete izbjeći atletsko srce?

Takođe možete mnogo učiniti da zaštitite svoje srce izvan ordinacije, kaže dr Bunch. Isti savjeti o načinu života koji se primjenjuju uglavnom – jesti hranljivu dijetu, dovoljno spavanja i pušenje – takođe vrijede za sportaše.

Osim toga, budite vrlo oprezni sa energetskim napicima i dodacima! Energetski napici sa visokim sadržajem kofeina mogu uzrokovati opasne srčane probleme – neki sadrže i više od 300 miligrama, što nije daleko od 500 miligrama koje dr. Bunch koristi u laboratoriji da izazove abnormalne srčane ritmove. Ti se efekti pojačavaju s vježbanjem.

A dodaci mogu imati skrivene opasnosti od kardiovaskularnog kraha – istraživanje JAMA 2018. pronašlo je neodobrene sastojke u gotovo 800 dodataka za izgradnju mišića, gubitak težine ili seksualno poboljšanje, uključujući anaboličke steroide i sibutramin, izvučene s tržišta 2010. godine zbog srčanih rizika.

Kretanje u starosnim grupama, odnosno30+, 40+, 50+  ? Oduprite se nagonu da pojačate testosteron, savjetuje dr. Previsok nivo ovog hormona takođe može zgušnjavati zid Vašeg srca, dodatno povećavajući rizik od abnormalnih ritmova.

Na kraju nemojte dozvoliti da Vas bilo šta od toga potpuno uplaši. Te smjernice za fizičku aktivnost?  Više od tri četvrtine ljudi ne doseže ni minimum!!! Iako se zalaže za postizanje zdrave ravnoteže, skoro sve svoje vrijeme provodimo govoreći ljudima  da vježbaju.

Srčani rizici i dalje su najveći kod ljudi koji nikad ne napuštaju kauč. A ako vam se dogodi da imate srčani udar ili neki drugi ozbiljan problem, Vaša je prognoza uglavnom bolja ako ste utrenirani nego ako ste neaktivni, kaže dr Trivax.

Jer ako ste utrenirani ili generalno u boljoj formi od ostatka populacije, to Vam možda jednog dana može kupiti nekoliko dragocjenih minuta, koliko je potrebno hitnoj službi da stigne da Vas…

 A jedna od bitnih komponenti očuvanja zdravlja je svakako ishrana. Kako održati idealnu kilažu, pročitajte u članku https://fitnessctt.com/intermittent-fasting-dijeta/