Dnevna doza vitamina, imunitet, korona i ostale bolesti koje prijete ako nam je narušen imunitet i ne staramo se o svom zdravlju je tema ovog članka.
Dnevna doza navika, ja bih rekao prije…
Ono što me natjeralo da napišem i ovaj članak je kao i do sada-iskustvo. Ali ovaj put ne moje, već nečega čemu sam posvjedočio. A razlog je bio odlazak roditeljima ove nedjelje. Jer ono što sam vidio tamo, kao i svake godine, sad tek ima smisla. Pa idemo redom.
Njih dvoje, jedno ima pejsmejker, drugo proširenu srčanu aortu. Oboje troše svako svoju terapiju, ali…za nekog ko ima 75+ godina su vrlo vitalni i rade jednuu stvar koja im produžava život, a bogami i moj čini zdravijim. Šta je to? Pa naravno, plastenik i uzgoj domaće hrane.
Od mladog luka, salate, paprika, krastavaca, paradajza…ma sve je tu. Čak je i celer posijan sa strane. Svako sjeme je pažljivo „pikirano“ da se izbjegne korištenje novog uvoznog sjemena i iskoristi ono od prošle godine. A znaju i oni da je uvozno sjeme GMO, nije to više „teorija zavjere“ odavno…
Baveći se trenerskim poslom, svojim i tuđim zdravljem, čitao sam svaku mrvu informacija o ishrani koja mi je došla pod ruku. Ima svako svojih teza i zaključaka, ali ono što sam iz svega izvukao jeste sljedeće: hrana kojom su se „napajali“ naši stari je ipak čisto čisto zdravlje. Pa idem lagano objasniti zašto nekada nije bilo toliko modernih bolesti, zašto nam je imunitet slab, zašto se oslanjamo isključivo na sintetičke lijekove i farmaciju.
Evo nekoliko namirnica koje mnogi danas i ne troše, a koje su svaka na svom polju jednostavno nezamjenljive. Samo smo mi dovoljno lijeni da ih ne uzgajamo, jer je lakše naručiti dostavu hrane, zar ne? I da, za mnoge Vam treba samo saksija, ne treba čak ni plastenik.
Kiseli kupus
Kad nas stigne prehlada, svi posežu za limunom jer je, jelte, najbolji izvor C vitamina.
E pa nije.
Čaša limunade, za koju Vam treba najmanje 2 limuna ima jedva 80mg C vitamina, dok jedna porcija kiselog kupusa ima 3 puta više C vitamina, u rangu sa paprikom. Da ne kažemo da je odličan izvor probiotika, vlakana, sadrži glukozinolate koji podstiču antioksidativne procese, štitw krvne sudove od oštećenja itd.
Najbitnije, tu su i bakterije kiselog vrenja bez kojih crijeva ne rade kako treba,odnosno ne suzbijate porast patogenih gljivica i infekcija mokraćnog sistema. Čitaj helicobacter pylori, kandida, itd
Kiseli kupus sadrži piridoksin (vitamin B6), bez kojeg bjelančevine ne bi bile iskorišćene u organizmu, ali je i izvor niacina (vitamin B3), potrebnog za ćelijsku energiju i metabolizam, kao i razmjenu materija u mozgu.
Lan
Moje lično iskustvo sa hladno cijeđenim uljem od lana je potpuni nestanak svih probavnih smetnji uzrokovanih helikobakterijom i upalom želučane ovojnice. Inače, lan se kao žitarica nekada dodavao domaćem hljebu, redovno. Čitaj, svakodnevno.
Lanene sjemenke sadrže alfa linolensku kiselinu (ALA), koja se smatra esencijalnom omega – 3 masnom kiselinom. Ona se u organizmu može složenim biohemijskim putevima sintetizirati u dugolančane omega – 3 masne kiseline, eikosapentaenoičnu (EPA) i dokosaheksaenoičnu kiselinu (DHA). Jedna supena kašika lanenih sjemenki sadrži oko 700 miligrama EPA i DHA koje će biti iskoristive u tijelu. Bomba.
Dijetalna vlakna iz ove sjemenke mogu smanjiti apsorpciju holesterola i glukoze iz hrane. Istraživanja su dokazala da potrošnja lanenih sjemenki tokekom dužeg vremena može jako uticati na sniženje krvnog pritiska i holesterola u krvi. A to je prevencija srčanih bolesti, zar ne?
Paradajz
Osim što je vrlo ukusan kad je domaći, njegova prava ljekovitost počinje kad ga termički obradite. Domaći paradajz sos (ne kečap!) je, pazite sad dobro, nabolja prevencija karcinoma prostate!
Koncentrisan je u koži ploda i paradajz koji raste na suncu umjesto u plasteniku, ima daleko veći udio likopena. A njegova koncentracija u termički obraćenom paradajzu može biti i do 50 puta veća!
Toplina je važna zato što razgrađuje ćelijeski matriks paradajza, čime se povećava dostupnost likopena pa ga možemo asimilirati u većoj količini. Likopen je topljiv u mastima pa je njegova apsorpcija bolja ako se kuha sa dodatkom masnoće (maslinovo ulje).
Bundeva
Sjeme bundeve preporučuje se trudnicama, dojiljama, starim i osobama sa bolesnom jetrom, a svakodnevno treba da ga jedu i muškarci sa bolesnom prostatom. Gotovo da nema masnoća.
Specifičnog ukusa i mirisa, ova jednogodišnja zeljasta biljka stigla je iz Južne Amerike, gdje je vijekovima bila glavna namirnica u ishrani indijanskih starosjedilaca.
Ali, bundeva se ne uzgaja samo zbog jestivog ploda, koji može biti težak i više od deset kilograma, već i zbog uljevitih sjemenki, od kojih se pravi karakteristično ulje, koje čuva sve korisne sastojke sjemenki, a zbog specifičnog ukusa daje posebnu aromu jelima. Odlično je kao dodatak salatama i čorbama. Ulje je bogato omega 3 i omega 6 esencijalnim masnim kiselinama, koje povećavaju energiju organizma, poboljšavaju zdravlje reproduktivnih organa i obezbjeđuju lijep izgled kože, kao i bolju funkciju centralnog nervnog sistema.
Takođe, stručnjaci tvrde da bundevino ulje reguliše nivo holesterola, preventivno djeluje kod funkcije mokraćne bešike i pomaže u liječenju sindroma iritabilnih crijeva. Istraživanja su potvrdila da ovo ulje smanjuje rizik od pojave nekih vrsta kamena u bubrezima. U bolje snabdjevenim prodavnicama zdrave hrane može da se nađe i puter od sjemenki bundeve, koji je takođe vrlo zdrav.
Plod bundeve sadrži 90% vode, ali mnogo minerala i vitamina, zbog čega je idealna namirnica za sve koji žele da smršave. Bundeva sadrži karotin ili provitamin A, vitamine C i B grupe- B1, B2, B3, B6, ali i niacin, folnu kiselinu. Od minerala najviše ima kalijuma, fosfora, kalcijuma i gvožđa, kao i mnogih oligo i mikroelemenata. Sadrži i više od 60% nezasićenih masnih kiselina i bogato je biljnim proteinima, belančevinama. Sadrži i pektine, celulozu, kao i druga biljna vlakna, što je čini lako varljivom. Masnoća gotovo da nema, jer se u 100 grama bundeve nalazi samo tridesetak kalorija.
Ali, zato sjeme ima čak dvadeset puta veću kalorijsku vrijednost od ploda, jer sadrži više bjelančevina, ugljenih hidrata i masti. Naravno, sadrži i sve vitamine, minerale i druge korisne i ljekovite sastojke koje sadrži i plod. Sjeme bundeve preporučuje se i kao efikasan i neškodljiv lijek protiv dječjih glista i pantljičare. Osim djece, sjeme bundeve mogu da uzimaju i trudnice, dojilje, stariji i osobe sa bolesnom jetrom. Svakodnevno treba da ga jedu i muškarci sa oboljelom prostatom, jer smanjuje posljedice ovog oboljenja.
Sjeme bundeve golice posebno je vrijedno i bogato korisnim sastojcima. Kada ljuštite sjeme treba da vodite računa da ne uklonite tanku, sivo-zelenkastu pokožicu, jer je u njoj najviše ljekovitih sastojaka.
Bundevu mogu da jedu i dijabetičari pod uslovom da je ne zaslađuju, kao i osobe sa oboljenjima želuca i tankog crijeva. Ko ima psorijazu bundevu treba da jede svaki dan dok je ima na pijaci, kuhanu, pečenu u rerni ili kao sok.
Kod bolnih proširenih vena, bundeva takođe može da pomogne, preporuka je narodne medicine. Dovoljno je da se svježe istrugana bundeva stavi kao oblog na bolna mesta i drži što duže.
Osobama sa upalom bešike ili bubrega savjetuje se da svakodnevno jedu obrok koji se sastoji od dinstane bundeve sa malo paradajza i isjeckanog crnog luka. Sve to, prije iznošenja na sto, treba začiniti sa kašikom do dvije pavlake, ali bez soli. Bundeva je izuzetno bogata vitaminom A, koji je važan za dobar vid, a pogotovo za mrežnjaču. Zahvaljujući betakarotinu, predstavlja snažan antioksidans i štiti oko od katarakte. Tamnožuta bundeva sadrži i specifičnu kiselinu koja deluje protiv kancerogenih ćelija. Sjemenke takođe imaju hranljive osobine, sadrže 20 odsto proteina najboljeg kvaliteta, dosta vlakana koja regulišu rad organa za varenje, a i dobar su izvor kalijuma, minerala koji uspostavlja ravnotežu tečnosti u organizmu i pomaže boljem radu nervnog sistema.
Peršun i pastrnjak
Bogatstvo minerala i vitamina u peršunu je veliko. U ishrani se koriste i lišće, koje je krcato vitaminom C, i korijen koji sadrži eterična ulja i apiin, ali ne valja ga koristiti pretjerano, jer može razviti fotoosjetljivost. Pastrnjak, iako sličan peršunu, koristimo uglavnom kao dodatak i začin jelima, iako ga se može i peći, dodavati salatama itd. Koristi se samo korijen, a u njegovo antioksidativno djelovanje i bogatstvo mineralima i vitaminima, nema sumnje. Dodajte ga sokovima kao začin u manjim količinama, ili u supice od ostalog korjenastog povrća.
Bijeli(češnjak) i crveni luk
Pomaže u čišćenju sluzi iz organizma, djeluje kao prirodni antibiotik, protiv bakterija i gljivica. Češnjak sadrži više od 200 biološki-aktivnih tvari, eterična ulja, vitamine A, B1, B2, C, kalijum, željezo, sumpor, jod, kalcijum, fosfor, selen, bitne aminokiseline, enzime, polioze (inulin adenozin, alicin), a organski sastojci koji sadrže sumpor smanjuju nivo holesterola i djeluju preventivno na razvoj malignih bolesti. Luk i češnjak smanjuju nivoe štetnog holesterola, redukuju glavobolje, snižavaju krvni pritisak- naročito češnjak, normalizuju rad srca, jetra, bubrega i prostate, pomažu u liječenju plućnih oboljenja. Češnjak i luk možda nećete koristiti kod proizvodnje sokova, ali oni su nezaobilazan dodatak supama.
Cvekla
Još jedna korjenasta nezaobilazna biljka koju možemo koristiti cijele godina, a čija je vrijednost jako bitna. Lako je probavljiva, prirodno slatka, bogata vlaknima. Sadrži kalijum, fosfor, kalcijum, magnezijum, željezo, fluor, sumpor, jod, brom, litij, rubidijum, cezijum i stroncijum. Izvor je folata i mangana. Pomaže u regulisanju krvnog pritiska, rad mozga i živaca, utiče na fibrozna stanja, pomaže radu želuca, crijeva, žuči, liječi anemiju, usporava proces starenja, a zbog prisutnosti antocijana koji joj daje crvenu boju, suzbija ćelije tumora i uklanja posljedice štetnog zračenja, betain i betanin pomažu učvršćivanju krvnih sudova, regulisanju pritiska, smanjuju holesterol u krvi, podstiču metabolizam…
Paprika, pelin, krastavac….mogao bih ovako unedogled. Ali vratiću se na poentu priče
Lijeni smo. Ne kažem to samo kao trener misleći na fizičku aktivnost.
Naši stari su bili vrijedniji i pametniji od nas. Lijeni smo da se pozabavimo svojim zdravljem i ne tražimo pomoć samo u tabletama, vakcinama itd.
Lijeni smo da spremamo svoju hranu i iskoristimo ovo obilje zdravlja, koje se nudi bar nama na Balkanu. Lijeni smo da održavamo svoj imunitet na visokom nivou, a imamo sva sredstva nadohvat ruke.
Izmjerio sam danas svoj krvni pritisak, i sa 46 godina shvatio zašto je 123/67. Pojeo sam 40 tegli prošle godine. Samo cvekle…
A poruka svima je „zato nam je kako nam je ovih dana i lockdown-a.“
Probudite se. Šta je u stvari industrijska hrana i koliko je drugačija, da ne kažem štetnija, pročitajte na linku https://fitnessctt.com/industrijska-hrana-je-kriva/
Antistress
