Masnoće, da ili ne? Na to pitanje je odgovorio jedan američki kardiolog i hirurg priznao da je moderna medicina pogriješila, i da holesterol nije pokretač srčanih bolesti. Otkriva koji su pravi razlozi ovog raširenog zdravstvenog  problema.

Dr. Dwight Lundell objasnio je prave razloge srčanih bolesti. Za početak priznaje da su on i drugi doktori,  koje je godinama obučavao, griješili s obzirom na uzrok srčanih bolesti. Dugo se govorilo da je za sve kriva povećana količina holesterola, te da je jedina terapija smanjivanje njegovog nivoa lijekovima i nemasnom ishranom. Prije nekoliko godina je napokon shvatio da je pravi uzročnik srčanih bolesti upala. “Prehrambena uputstva, koje smo godinama  dijelili, u stvari su pojačala epidemiju”, dodao je.

Ističe nekoliko poraznih činjenica. Iako se smanjio udio masti u ishrani, danas je sve više građana koji umiru od srčanih bolesti. Holesterol se zbog upale nakuplja na zidovima krvnih sudova i dovodi do srčanih bolesti i moždanog udara. Bez upale, holesterol bi se slobodno kretao po tijelu, pa je upalni proces, a ne holesterol, glavni uzročnik bolesti!

Dr. Lundell  pojašnjava da je upala prirodna odbrana tijela protiv strane tvari ili organizma, kao što su bakterije, virusi ili toksini. Do hronične upale dolazi kad je ljudski organizam neprestano izložen povredama koje izazivaju toksini ili hrana (koja se nikada ne bi trebala nazivati hranom, jer je u prirodi   nema). “Povrede i upale krvnih sudova koje izaziva ishrana bez masti, ali bogata prerađenim sastojcima, poput šećera, preporučivana je godinama”, dodao je.

Švedska je prva od razvijenih zemalja Evrope koja napravila strategiju za smanjenje broja oboljelih od srčanih i kardiovaskularnih bolesti.

Na nacionalnom nivou su pokrenuli dvogodišnji program. Rezultate ispitivanja su objavili 13. Maja 2013. Švedski ljekar Andreas Enfelt, autor najpopularnijeg bloga o zdravlju u Skandinaviji “DietDoctor.com” potvrđuje da maslac, maslinovo ulje, punomasna pavlaka, meso, pa čak i slanina i masna riba nisu štetne namirnice. Umesto toga, savetuje  tzv. LCHF dijetu (Low Carb High Fat je) ili, u prevodu, ishrana sa malo ugljenih hidrata i puno masnoća. Ovo je u stvari jedna od varijanti keto dijete, i vodi se istim principom. Nutricionisti se slažu u ocjeni da redovna i obilna upotreba ugljenih hidrata uzrokuje pretjerano lučenje inzulina, povećava šećer u krvi i drži nas u začaranom krugu gotovo neprestane gladi. Vremenom, u velikom broju slučajeva, dovodi do hronično povišenog inzulina i mnogih oboljenja, poput dijabetesa tipa 2.

Mnogi vježbači, a posebno bodybuilderi, će se složiti sa ovim tvrdnjama. U praksi bi to značilo da vaši obroci treba da sadržavaju bjelančevine u kombinaciji sa prirodnom masnoćama, veće količine vlakana odnosno povrća, a ugljenih hidrata bi se trebalo postepeno odricati. Životinjske masnoće se koriste u normalnim količinama, a od biljnih masnoća dopuštena su sva hladno presovana ulja poput maslinovog, lanenog i susamovog ulja, kokosovo  ulje i avokado.

Moja preporuka je da hidrate ne izbacite potpuno, jer su zaista potrebno gorivo za organizam. Samo budite umjereni. Balkanski način ishrane promoviše jelovnike prepune tjestenine, krompira, riže i svih ostalih proizvoda od brašna tipa pita i kolača. Ti ugljeni hidrati u ogromnim količinama su osnovni problem u našoj ishrani, i konačno toga postajemo svjesni.

Šta su u stvari ugljeni hidrati i kako ih tijelo obrađuje, pročitajte u članku https://fitnessctt.com/ugljeni-hidrati-ili-seceri/