1. Parkinsonova bolest započinje u crijevima?
  2. Energy Life – prirodni preparati za popravljanje zdravlja
  3. Pušenje i debljanje je povezano?
  4. Hormoni u organizmu
  5. Seminar : Ishrana i trening u službi zdravlja i porodice
  6. Jaja i bacanje žumanjaka-kakva glupost!
  7. Bol u leđima
  8. Industrijska hrana je kriva?
  9. 10 Cardio vježbi koje su bolje od trčanja
  10. Deadlift je kralj svih vježbi
  11. Zašto sam postao Coach – In Memoriam : Vjekoslav Bolkovac
  12. Zabava u teretani
  13. Kreatin je suplement o kojem se puno priča
  14. Voda je esencijalni mineral
  15. Protein u prahu – demon iz kutije
  16. Holesterol je nepravedno osuđen!!!
  17. Magnezijum i njegova uloga u organizmu
  18. Kalorije i dnevna potrošnja – kako izračunati?
  19. Katabolizam mišića i kako ga izbjeći
  20. 6 stvari koje možete raditi za vikend
  21. Inzulin i krvni šećer
  22. Intermittent fasting – dijeta novijeg datuma
  23. Isle of Man TT – sportska priprema motociklista
  24. Kako skinuti stomak – posljednjih 5 kilograma viška
  25. Zeleni čaj – moćan saveznik pri mršavljenju
  26. 9 odvratnih stvari koje nudi moderna ishrana
  27. Keto dijeta
  28. Recepti za zdrave slatkiše
  29. Započnite mršavljenje i svoju transformaciju
  30. Zaštita vezivnog tkiva i hrskavice od oštećenja -“Joint Effort”
  31. 4. banjalučki polumaraton 2018
  32. Trenirajte sa najboljima – prof. Marino Bašić
  33. Trbušnjaci – vječna tema
  34. Trening za prezaposlene
  35. Šta je to kvalitetan trening?
  36. Transformacije – Christian Bale
  37. Jednog dana život će Vam proletjeti pred očima… potrudite se da je vrijedan pogleda
  38. Wolverine u stvarnom životu – Hugh Jackman
  39. Bundeva kao lijek i hrana
  40. Čudotvorne namirnice
  41. BTC sertifikat, prvi u BiH
  42. Trčanje, da ili ne…
  43. Namirnice i fitness – spisak 18 najkvalitetnijih
  44. Trbušna debljina – šta je uzrok?
  45. Vitamin D – suplement o kojem se malo priča
  46. Trening za žene – kako dodati opterećenje?
  47. Šta je to glad, u stvari…
  48. Skinny Fat ili tijelo bez snage
  49. Polumaratonci i dugoprugaši
  50. Rat ili predaja – odlučite sami
  51. Strah od uspjeha?
  52. Impotencija i bodybuilding
  53. Tabata metoda treninga
  54. Kurkuma – biljka poslana od bogova
  55. Vježba za uništavanje leđa – modifikovani Reverse Back Squat
  56. Fitnes instruktor i zašto trenirati uz njega
  57. Trening i rekreacija prema starosnoj dobi
  58. Uvod u treninge za žene – osnovni plan
  59. Transformacije slavnih – Chris Hemswort
  60. 10 najgorih uništavača ćelija
  61. Sir – visokovrijedna namirnica
  62. Večera deblja – stvarnost ili fikcija?
  63. Rotiranje ugljenim hidratima
  64. Treniranje na ograničenom budžetu
  65. Ugljeni hidrati ili šećeri
  66. Masnoće, da ili ne?
  67. Jutarnje vježbanje
  68. Početak transformacije – prepreke i problemi
  69. Šetnja kao trening? – ne, nije dovoljno…
  70. HIIT – intervalni trening
  71. Super dijete – jedete, ne krećete se, a mršavite. Ma naravno…
Saturday, 17 November, 2018
  1. Parkinsonova bolest započinje u crijevima?
  2. Energy Life – prirodni preparati za popravljanje zdravlja
  3. Pušenje i debljanje je povezano?
  4. Hormoni u organizmu
  5. Seminar : Ishrana i trening u službi zdravlja i porodice
  6. Jaja i bacanje žumanjaka-kakva glupost!
  7. Bol u leđima
  8. Industrijska hrana je kriva?
  9. 10 Cardio vježbi koje su bolje od trčanja
  10. Deadlift je kralj svih vježbi
  11. Zašto sam postao Coach – In Memoriam : Vjekoslav Bolkovac
  12. Zabava u teretani
  13. Kreatin je suplement o kojem se puno priča
  14. Voda je esencijalni mineral
  15. Protein u prahu – demon iz kutije
  16. Holesterol je nepravedno osuđen!!!
  17. Magnezijum i njegova uloga u organizmu
  18. Kalorije i dnevna potrošnja – kako izračunati?
  19. Katabolizam mišića i kako ga izbjeći
  20. 6 stvari koje možete raditi za vikend
  21. Inzulin i krvni šećer
  22. Intermittent fasting – dijeta novijeg datuma
  23. Isle of Man TT – sportska priprema motociklista
  24. Kako skinuti stomak – posljednjih 5 kilograma viška
  25. Zeleni čaj – moćan saveznik pri mršavljenju
  26. 9 odvratnih stvari koje nudi moderna ishrana
  27. Keto dijeta
  28. Recepti za zdrave slatkiše
  29. Započnite mršavljenje i svoju transformaciju
  30. Zaštita vezivnog tkiva i hrskavice od oštećenja -“Joint Effort”
  31. 4. banjalučki polumaraton 2018
  32. Trenirajte sa najboljima – prof. Marino Bašić
  33. Trbušnjaci – vječna tema
  34. Trening za prezaposlene
  35. Šta je to kvalitetan trening?
  36. Transformacije – Christian Bale
  37. Jednog dana život će Vam proletjeti pred očima… potrudite se da je vrijedan pogleda
  38. Wolverine u stvarnom životu – Hugh Jackman
  39. Bundeva kao lijek i hrana
  40. Čudotvorne namirnice
  41. BTC sertifikat, prvi u BiH
  42. Trčanje, da ili ne…
  43. Namirnice i fitness – spisak 18 najkvalitetnijih
  44. Trbušna debljina – šta je uzrok?
  45. Vitamin D – suplement o kojem se malo priča
  46. Trening za žene – kako dodati opterećenje?
  47. Šta je to glad, u stvari…
  48. Skinny Fat ili tijelo bez snage
  49. Polumaratonci i dugoprugaši
  50. Rat ili predaja – odlučite sami
  51. Strah od uspjeha?
  52. Impotencija i bodybuilding
  53. Tabata metoda treninga
  54. Kurkuma – biljka poslana od bogova
  55. Vježba za uništavanje leđa – modifikovani Reverse Back Squat
  56. Fitnes instruktor i zašto trenirati uz njega
  57. Trening i rekreacija prema starosnoj dobi
  58. Uvod u treninge za žene – osnovni plan
  59. Transformacije slavnih – Chris Hemswort
  60. 10 najgorih uništavača ćelija
  61. Sir – visokovrijedna namirnica
  62. Večera deblja – stvarnost ili fikcija?
  63. Rotiranje ugljenim hidratima
  64. Treniranje na ograničenom budžetu
  65. Ugljeni hidrati ili šećeri
  66. Masnoće, da ili ne?
  67. Jutarnje vježbanje
  68. Početak transformacije – prepreke i problemi
  69. Šetnja kao trening? – ne, nije dovoljno…
  70. HIIT – intervalni trening
  71. Super dijete – jedete, ne krećete se, a mršavite. Ma naravno…
Protein u prahu – demon iz kutije

Protein u prahu je hemija, to ti ne treba, to nije dobro, od njega rasteš previše, odoše ti bubrezi…ne mogu dalje nabrajati šta sam sve čuo.

 

Idemo sada objasniti detaljno šta je protein, zašto je potreban i kako se koristi.

Kao prvo, svi zaboravljaju da je protein u stvari bjelančevina. I mislim da je najveći marketinški promašaj 20-tog vijeka upravo korištenje riječi “protein” umjesto “bjelančevina”. Garantujem Vam da se uopšte ne bi digla takva besmislena hajka na bjelančevinu kao makronutritijent bez kojeg organizam UOPŠTE NE FUNKCIONIŠE!!!

Da, dobro ste pročitali. Elem makronutritijenti su bjelančevine, ugljeni hidrati i masti. Bez tog famoznog “proteJina” ste mrtvi. Nema Vas više. Tačka. I jedini razlog zašto se pije protein u prašku je zato što hranom ne možete unijeti dovoljnu količinu ako hoćete da povećate mišićnu masu. Jer 100 g piletine sadrži 21 g proteina, pa ako je vaš dnevni preporučeni unos proteina 2 g po kg tjelesne mase, jednostavnom matematikom dolazimo  do računice da (ako ste teški 100 kg) danas trebate pojesti skoro 10 takvih porcija!!!

Proteinski prah je suplement odnosno dodatak ishrani, i njega koristite da bi pojeli dovoljnu količinu bjelančevina koja Vam je danas potrebna. Jedna mjerica kvalitetnog proteina sadrži i do 24 g po porciji koja staje u jedno jedino piće koje ćete popiti. I ovo je jedini i očigledan razlog zašto se koristi proteinski prah. Kvalitetni proteinski praškovi na tržištu ispunjavanju mnoge norme (poput ISO 9001) koje hrana iz supermarketa ne ispunjava, na žalost. Postoji više varijanti, ali mi ćemo se orijentisati na koncentrat (WHEY) koji je komplikovanim  procesom obrade proizveden iz mlijeka. Na to sve, kvalitetan protein nema čak ni laktoze, šećera, transmasti i svega ostalog što inače unosite na dnevnoj bazi. A kao kapa svega spomenuću da su mu dodani i enzimi poput bromelanina i papaina, prijeko potrebnih za probavne organe i gušteraču. Dakle, proteinski (kvalitetan i skup) prašak je super-hrana. Druga tačka.

Evo sad naučno objašnjenje kako tijelo koristi bjelančevine( čitaj protein) i šta se događa ako ih je premalo, previše ili ih nema uopšte.

Visoko-proteinska ishrana je mnogo sigurnija  nego što to mnogi nutricionisti žele vjerovati. “Raspad aminokiselina dovodi do stvaranja amonijaka,“ kaže dr. sc. Tabatha Elliott, koja je zadnjih nekoliko godina intenzivno proučavala proteine na Unuiverzitetu  u Galvestoneu, Texas. “Amonijak se poslije toga pretvara u jetri  u manje štetan spoj, ureu, koja potom dolazi do bubrega, nakon čega se urinom luči iz tijela. Budući da je zadatak bubrega uklanjanje viška proteina koje tijelo ne koristi, jedna se grupa nutricionista uveliko brine da bi prevelika količina uzetih proteina mogla ugroziti zdravlje bubrega.

Međutim, nekoliko je ispitivanja potpuno poništilo ovu zabrinutost. Prema jednom istraživanju, predstavljenom na međunarodnoj konferenciji Internacionalnog društva i sportske ishrane 2005. godine, ispitivanju  je pristupilo 77 muškaraca u domenu bodybuildinga, prilikom čega su im mjereni određeni  pokazatelji u krvi, koji ukazuju na trenutno stanje bubrega. Ispitanici su uzimali 1,7 g proteina dnevno po kilogramu tjelesne težine, i njihovi  su bubrezi bili savršenog zdravlja. U još jednom istraživanju, sprovedenom na Univerzitetu  Brussel u Belgiji, rezultati su bili gotovo jednaki, samo što su ovdje ispitanici uzimali 2,7 grama proteina dnevno po kilogramu tjelesne težine.

Prema tome, postoje vrlo snažni dokazi da sportisti, koji uzimaju iznadprosječnu količinu proteina, zapravo te proteine koriste u druge svrhe, poput izgradnje mišićne mase ili potrebe za energijom. Njihova tijela možda i ne iskoriste  stopostotnu  količinu  proteina koju su pojeli, ali zato onaj dio koji se i ne potroši, ne predstavlja opasnost za bubrege.

Postoji nekoliko ispitivanja koja pokazuju da prevelika količina proteina u ishrani može povećati stepen sekrecije kalcijuma iz tijela, što na kraju može dovesti do fraktura kostiju i osteoporoze. Međutim, ove osobe su koristile pročišćeni  oblik proteina, odnosno necjelovite izvore hrane poput mesa. „Ali ja pijem tri proteinska napitka dnevno,“ reći ćete u panici. “Zar to nisu pročišćeni  proteini?“ Ali, takođe uzimate cjelovite izvore hrane poput piletine i odrezaka, tako da ste tijelo nahranili dovoljnom količinom protektora kalcijuma, fosforom i drugim nutrijentima. To su u najmanju ruku bili rezultati ispitivanja objavljenog u Journal of Nutrition 2003. godine. Ispitanici su bili na visoko mesnoj i nisko mesnoj ishrani osam nedjelja, nakon čega su naučnici utvrdili da nije bilo razlike u količini izlučenog kalcijuma između grupa. I da, imajte na umu da je vježbanje sa otporom (dizanje tegova), jedan od najboljih načina kako kosti održati snažnima.

Preporučuje se oko 2 g proteina dnevno po kilogramu tjelesne težine, ali iz kvalitetnih izvora, uz nekoliko proteinskih napitaka prije i poslije treninga.

Struktura proteina i aminokiselina

Proteini  su sastavljeni  od karbona, vodonika, kiseonika i najvažnije, od azota. Proteini  takođe mogu sadržavati i sumpor, kobalt, željezo i  fosfor. Ovi elementi  tvore „gradivne blokove“ proteina koje nazivamo aminokiselinama. Proteinsku molekulu prave dugi  lanci aminokiselina vezanih  jedni za druge preko amino-veza  ili peptida.

Bjelančevine (proteini) koju jedemo sadrže različite aminokiseline u zavisnosti od vrste prisutnih aminokiselina. Kombinacije aminokiselina i njihovih veza su praktično bezbrojne, ali upravo ta kombinacija otkriva pravu vrijednost proteina.

Baš kao što kombinacija aminokiselina definiše proteinsku vrijednost, tako i struktura individualnih aminokiselina određuje njihovu funkciju u tijelu. Aminokiselina je sastavljena od centralnog atoma karbona, pozitivno nabijene amino grupe (NH2) na jednom kraju i negativno naelektrisane karboksilne grupe na drugom (COOH). Postoji  još jedna grupa, takozvana R grupa ili bočni lanac, koja određuje funkciju pojedine aminokiseline. Bočni lanac varira među različitim aminokiselinama.

Našem tijelu je potrebno 20 različitih aminokiselina. Ove aminokiseline se mogu podijeliti na još mnogo grupa  u zavisnotsi od njihovih fizičkih karakteristika.  Dijele se u dvije osnovne grupe:

  • Esencijalne aminokiseline (EA)
  • Neesencijalne aminokiseline (NEA)

EA moramo unijeti ishranom zato što ih tijelo ne može sintetizovati  u dovoljnoj mjeri koja mu je potrebna. NEA nisu neesencijalne, ili nebitne kako bi možda neko pomislio, nego su to aminokiseline koje tijelo može samo sintetizovati  iz drugih proteina ili neproteinskih nutrijenata, tako da nikako nisu manje važne od EA.

Esencijalne aminokiseline      

  • Histidin
  • Izoleucin
  • Leucin
  • Lizin
  • Metionin
  • Fenilalanin
  • Valin

Neesencijalne aminokiseline

  • Alanin
  • Arginin
  • Aspartična kiselina
  • Cistein
  • Cistin
  • Glutamična kiselina
  • Glutamin
  • Glicin
  • Prolin
  • Serin
  • Treonin
  • Tirozin

Hrana, odnosno protein, koji sadrže sve potrebne esencijalne aminokiseline, smatramo kompletnim proteinima. Hranu koja ne sadrži sve EA držimo kao nepotpunu, nekompletnu. Kombinacija dva ili više nepotpunih proteina može dati i potpuni protein, naravno, samo onda kada se poklopi da im ne nedostaje ni jedna  EA.

Unos i probava

Proteini iz hrane prvo moraju biti razloženi na fragmente peptida. Ovo razlaganje se obavlja u želucu, enzimom pepsinom, i u tankom crijevu, enzimima kimotripsinom i tripsinom (pankreatski enzimi).

Ovi fragmenti peptida se sada moraju razložiti na slobodne aminokiseline (nisu povezane sa drugim aminokiselinama). Ovaj proces obavljaju amino-peptidi, smješteni u epitelnim ćelijama tankog crijeva, i karboksipeptidi  iz pankreasa, odnosno gušterače.

Protein -> Peptidni fragmenti -> Slobodne aminokiseline

Tako novonastale slobodne aminokiseline ulaze u epitelne ćelije preko sekundarno aktivnog transporta u paru sa natrijumom. Kratki lanci amino-kiselina, di- ili tripeptidi, apsorbiuju se preko sekundarno aktivnog transporta u paru s gradijentom iona vodika (H+).

Ovo su različiti transporteri za specifične aminokiseline. Jednom kada se nađu u epitelnim ćelijama, ovi se mali peptidi  hidrolizuju (razlažu) na amino-kiseline. Oba tipa apsorpcije zahtjevaju ATP. Nakon toga olakšanom difuzijom ulaze u krvotok, a iz krvotoka preko ćelijske membrane u ćeliju.

park i ljeto

Ove aminokiseline u krvi i izvan ćelijske tečnosti čine veliku grupu zvanu bazenom aminokiselina. Ovaj bazen takođe sadrži aminokiseline katabolisane iz drugih tkiva i onih proizvedenih u jetri. Aminokiseline konstantno ulaze i izlaze iz ovoga bazena. Apsorbovane aminokiseline ulaze na jedno od dva mjesta, jetru ili ćeliju. One koje ulaze u jetru, biće upotrebljene za sintezu proteina ili pretvaranje u ketokiseline, posrednike nalik ugljenim hidratima, procesom deaminacije.

Najveća količina tjelesnih proteina se nalazi u obliku mišića. Kada se ne zadovolje proteinske potrebe, mišići se počinju razlagati na aminokiseline, koje se tada šalju u bazen aminokiselina iz kojeg se iskorištavaju prema potrebama. Ukoliko se razloži više proteina nego ih je sintetizovano, tijelo gubi proteine.

U obrnutom slučaju, kada ih je više sintetizovano nego uništeno, tijelo ne gubi  proteine nego ih koristi u određene svrhe. Bez dovoljnog unosa proteina (slaba ishrana), čovjek ukoliko ne zadovolji potrebe proteinskog prometa, može vrlo lako i umrijeti.

Međutim, raspad tkiva u ljudskom organizmu je neizbježan i zato su tijelu potrebne nove aminokiseline. Proteini  iz hrane su naš primarni izvor aminokiselina. Zbog svoje velike važnosti  kao jedni od tri glavna makronutrijenta (ugljeni hidrati, masti i proteini), proteini su jedini koji imaju preporučeni dnevni unos (RDA). Trenutni RDA za odrasle je 0.83 grama proteina po kilogramu tjelesne težine,mada nisu imali nikakvih posljedca pojedinci koji unose 2 g dnevno.

Da zaključimo, može?

Trebaju li Vam proteini? Pa naravno, jer su oni prijeko potrebni za Vaš organizam. Hoćete li ih piti u prahu? Pa ako možete pojesti 2 kg mesa danas i 12 jaja ne morate… Šalu na stranu, birajte kvalitetan i skup, jer ste tada sigurni da za svoj novac dobijate ono što piše na deklaraciji. Ono što priznajem jeste da nisam pobornik proteina sa okusom, zbog dodanih zaslađivača poput aspartama, ali nije pravilo i to je neka druga tema. U šejku okus možete praviti i sami dodavanjem kakao praha, banana, ili već šta vam odgovara. Možete ga dodati u kolače, palačinke i praviti razne poslastice,  Kao u svemu, pripazite jer neki proizvođači se dovijaju i malo štede, jelte, pa stavljaju nešto u protein što Vam neće naškoditi ali ne radi posao. Poput sode bikarbone u ćevapima. 😛

I vrijeme je da se prestane sa demonizovanjem proteina (čitaj bjelančevina). Jer da na mojoj majici piše “burek” umjesto”protein” niko se ne bi bunio, to Vam garantujem. 😀

Kakvu ulogu protein ima u planu ishrane, pročitajte u članku https://fitnessctt.com/keto-dijeta/

(credit: building-body.com, menshealth.com)

 

Tags:

Related Article

Newsletter

Pretplatite se na našu mailing listu

* indicates required

Centar za Tjelesnu Transformaciju će koristiti e-mail koji ste nam dali u svrhu dijeljenja najnovijih informacija iz svijeta fitnesa i ishrane. Molimo Vas da potvrdite kako želite da dobijate informacije:

Možete se predomisliti bilo kada klikom na unsubscribe dugme u zaglavlju maila ili nas obavijestiti na info@fitnessctt.com. Čuvaćemo Vaše privatne informacije sa pažnjom. Klikom ispod potvrđujete korištenje Vaših informacija u skladu sa navedenim.

We use MailChimp as our marketing platform. By clicking below to subscribe, you acknowledge that your information will be transferred to MailChimp for processing. Learn more about MailChimp's privacy practices here.

KONTAKT

Poručite knjigu, plan ishrane ili zakažite konsultacije i probni trening na

e-mail: info@fitnessctt.com 

ili na 065/708-076 Viber

About

About

Coach Mujagić Elvir je član evropske asocijacije trenera EuropaActive, EREPS certified Fitness Instructor EQF Level3 - Body Transformation Coach. Rekorder je u skidanju kilograma i specijalista za tjelesne transformacije. Certifikovani fitness instruktor pri Fitnes Savezu RS, sa završenom obukom Ishrana za Tjelesnu Tansformaciju, položenim Bodyweight Basic sistemom vježbanja by Marino Bašić i učesnik prve BiH stručne konferencije Sarajevo Tranining Convention. Autor knjige “Antistress-Mršavite zdravo”, prvi vježbač iz BiH objavljen u časopisu Men’s Health.