Glad  je  fiziološka potreba  za hranom.  Suočavamo se sa našim emocijama koje nam većinom otežavaju put. Pozitivne emocije, poput sreće i samopouzdanja, su najvažnije. Ali, ako nam iskrivljuju pogled na stvarnost, kako preko noći posegnuti  za svojim boljim ja, kad se tako dugo vrtimo u krug?

Zašto smo gladni?

Tijelo nastoji regulisati unos hrane kako bi održalo energetsku ravnotežu. U taj proces uključeni su mnogi unutrašnji tjelesni procesi, poput  interakcija i povratnih mehanizama među hormonima, tvarima sličnim hormonima i organima. I vanjski uzroci imaju velik uticaj na unos hrane. To su izgled, miris i okus hrane.

Zbog toliko velikog broja uzroka koji utiču na unos hrane, teško je izolovati one koji izazivaju prejedanje, debljinu ili poremećaje u ishrani. Važno je razlikovati  glad i apetit.

Glad  je  fiziološka, a apetit  psihološka  potreba  za hranom, te je povezana sa  osjećajem ugodnosti koji se javlja nakon što jedemo hranu koju volimo. Naime, ako je u pitanju  glad, svaka hrana biće dobrodošla, dok se kod apetita javlja želja za tačno određenom vrstom hrane. Pri raspravi o gladi i apetitu  možemo naići i na pojam sitosti, koji označava osjećaj koji se javlja kad je (ili bi trebao biti) gotov unos hrane. Svaki  unos hrane nakon tog trenutka izaziva osjećaj zasićenja, tj. sitosti.

Provedena  su i istraživanja iz kojih  je dobijena lista namirnica sa tzv. indeksom sitosti, gdje je kao referentna tačka uzet bijeli pšenični hljeb. Jedan opšti zaključak izveden iz ovog ispitivanja bio je da hrana sa višim stepenom  sitosti  pokazuje veći odnos  volumen-kalorije. Drugim riječima, zasitiće vas ona hrana koje morate pojesti više da biste unijeli istu količinu kalorija, nego hrana koja u malim količinama ima isti broj kalorija. Reći ćete, pa logično, pojedem vise – sitiji sam. Tačno, ali to otvara još jedna vrata u istraživanju ishrane: predvidjeti  zasitnost  neke namirnice s  obzirom na njen  sastav. Ali to je već neka druga tema.

Što kontroliše glad?

Nekada se smatralo da je želudac taj koji je odgovoran za osjećaj gladi ili sitosti. Međutim, 50-ih godina prošlog vijeka utvrđeno je da stimulisanjem jednog dijela hipotalamusa (dio međumozga koji se nalazi na bazi mozga) izazivamo proždrljivost, a stimulisanjem drugog dijela izazivamo odbojnost prema hrani. Danas znamo da je mozak samo jedna karika u procesu unosa hrane. Na unos  hrane utiču i:

a) Sastav hrane

Proteini izazivaju najduži osjećaj sitosti. Pojam koji se u nutricionizmu takođe  spominje je energetska gustoća – predstavlja odnos između količine makronutrijenata (ugljenih hidrata, proteina, masti) u hrani  i osjećaja sitosti. Topljiva dijetalna vlakna produžavaju osjećaj sitosti, usporavaju pražnjenje crijeva i  pospješuju  bubrenje  netopljivih dijetalnih vlakana.

 b) Nutrijenti (hranljive tvari)

Nutrijenti se nakon probave i apsorpcije šalju u jetru, koja djeluje kao senzor, tj. prati koncentraciju pojedinih nutrijenata i šalje signale u mozak kada  je njihova koncentracija visoka ili ipak niska. Ipak se pokazalo da su navike više vezane uz dostupnost energije, nego uz koncentraciju pojedinih nutritijenata u krvi.

c) Probavni sistem

Kako hrana puni želudac i tanko crijevo, nakon nekog vremena šalju se signali u mozak da je unesena dovoljna količina i smanjuje se potreba za hranom.

d) Temperatura

Niske vanjske temperature podstiču povećani unos hrane, dok visoke vanjske temperature izazivaju suprotnu reakciju, smanjeni unos hrane. I ovaj je mehanizam regulacije unosa hrane nadziran hipotalamusom.

e) Neurološki i hormonalni uticaj

Hormoni – neuroendokrini  faktori  (tvari  slične hormonima) i neki  lijekovi imaju direktan ili indirektan uticaj  na neurotransmitere mozga

Inzulin –  manje razlike u nivou podstiču suzbijanje unosa hrane

Leptin – hormon koji proizvode masne ćelije i tako javljaju mozgu koliko je masnog tkiva spremljeno.

Smatra se da je debljina kod ljudi izazvana povećanjem ovog hormona, a ne smanjenjem, kako su to pokazala ispitivanja na životinjama. Nemojmo zaboraviti hormon grelin, koji usko sarađuje sa leptinom, a na njega jako utiče količina sna koji priuštite sebi.

Koje to namirnice pomažu u regulisanju osjećaja gladi pročitajte na https://fitnessctt.com/namirnice-i-fitness-spisak-18-najkvalitetnijih/