1. Dnevna doza vitamina, imunitet, korona i ostale bolesti
  2. Gallery
  3. Kičma i njeno zdravlje
  4. Pretreniranost i katabolizam mišića
  5. Pandemija i imuni sistem
  6. 50 top lokacija BiH – vodič za putovanja
  7. Debljina je posljedica velikog unosa ugljenih hidrata?
  8. Korona virus – covid 19 i oporavak nakon izlječenja
  9. Treninzi za cijelo tijelo – Full Body Workout
  10. Čučanj kao osnovna vježba
  11. Stres i imuni sistem
  12. 5 najvećih prevara fitness industrije (ili kako uzeti novac naivnima)
  13. Trening program u četrdesetoj – pun gas ili ne?
  14. Maser je zaboravljeni faktor oporavka
  15. Atletsko srce – opasnost za rekreativce ili ne?
  16. Dijabetes tip II je izlječiv u skorijoj budućnosti
  17. Celijakija, netolerancija na gluten ili Glifosat?
  18. Šta ljubav ima s tim
  19. 6 stvari koje se dešavaju vašem tijelu kada nemate sex
  20. Kafa kao jutarnji ritual, da ili ne?
  21. Čišćenje crijeva da ili ne?
  22. Parkinsonova bolest započinje u crijevima?
  23. Pušenje i debljanje je povezano?
  24. Hormoni u organizmu
  25. Seminar : Ishrana i trening u službi zdravlja i porodice
  26. Jaja i bacanje žumanjaka-kakva glupost!
  27. Bol u leđima
  28. Industrijska hrana je kriva?
  29. 10 Cardio vježbi koje su bolje od trčanja
  30. Deadlift je kralj svih vježbi
  31. Zašto sam postao Coach – In Memoriam : Vjekoslav Bolkovac
  32. Zabava u teretani
  33. Kreatin je suplement o kojem se puno priča
  34. Voda je esencijalni mineral
  35. Whey protein u prahu – da li je demon iz kutije?
  36. Holesterol je nepravedno osuđen!!!
  37. Magnezijum i njegova uloga u organizmu
  38. Kalorije i dnevna potrošnja – kako izračunati?
  39. Katabolizam mišića i kako ga izbjeći
  40. 6 stvari koje možete raditi za vikend
  41. Inzulin i krvni šećer
  42. Intermittent fasting – dijeta koja provocira autofagiju
  43. Isle of Man TT – sportska priprema motociklista
  44. Kako skinuti stomak – posljednjih 5 kilograma viška
  45. Zeleni čaj – moćan saveznik pri mršavljenju
  46. 9 odvratnih stvari koje nudi moderna ishrana
  47. Keto dijeta
  48. Recepti za zdrave slatkiše
  49. Započnite mršavljenje i svoju transformaciju
  50. Zaštita vezivnog tkiva i hrskavice od oštećenja -“Joint Effort”
  51. 4. banjalučki polumaraton 2018
  52. Trenirajte sa najboljima – prof. Marino Bašić
  53. Trbušnjaci – vječna tema
  54. Trening za prezaposlene
  55. Šta je to kvalitetan trening?
  56. Transformacije – Christian Bale
  57. Jednog dana život će Vam proletjeti pred očima… potrudite se da je vrijedan pogleda
  58. Wolverine u stvarnom životu – Hugh Jackman
  59. Bundeva kao lijek i hrana
  60. Čudotvorne namirnice
  61. BTC sertifikat, prvi u BiH
  62. Trčanje, da ili ne…
  63. Namirnice i fitness – spisak 18 najkvalitetnijih
  64. Trbušna debljina – šta je uzrok?
  65. D Vitamin – suplement o kojem se malo priča
  66. Trening za žene – kako dodati opterećenje?
  67. Šta je to glad, u stvari…
  68. Skinny Fat ili tijelo bez snage
  69. Polumaratonci i dugoprugaši
  70. Mršavljenje na vagu- zamke i predrasude
  71. Strah od uspjeha?
  72. Impotencija i bodybuilding
  73. Tabata metoda treninga
  74. Kurkuma – biljka poslana od bogova
  75. Vježba za uništavanje leđa – modifikovani Reverse Back Squat
  76. Fitnes instruktor i zašto trenirati uz njega
  77. Trening i rekreacija prema starosnoj dobi
  78. Rekreacija za dame i kako početi – osnovni plan
  79. Transformacije slavnih – Chris Hemswort
  80. 10 najgorih uništavača ćelija
  81. Sir – visokovrijedna namirnica
  82. Večera deblja – stvarnost ili fikcija?
  83. Rotiranje ugljenim hidratima
  84. Treniranje na ograničenom budžetu
  85. Ugljeni hidrati i šećeri
  86. Masnoće, da ili ne?
  87. Jutarnje vježbanje
  88. Početak transformacije – prepreke i problemi
  89. Šetnja kao trening? – ne, nije dovoljno…
  90. HIIT – intervalni trening
  91. Super dijete – jedete, ne krećete se, a mršavite. Ma naravno…
Thursday, 16 September, 2021
  1. Dnevna doza vitamina, imunitet, korona i ostale bolesti
  2. Gallery
  3. Kičma i njeno zdravlje
  4. Pretreniranost i katabolizam mišića
  5. Pandemija i imuni sistem
  6. 50 top lokacija BiH – vodič za putovanja
  7. Debljina je posljedica velikog unosa ugljenih hidrata?
  8. Korona virus – covid 19 i oporavak nakon izlječenja
  9. Treninzi za cijelo tijelo – Full Body Workout
  10. Čučanj kao osnovna vježba
  11. Stres i imuni sistem
  12. 5 najvećih prevara fitness industrije (ili kako uzeti novac naivnima)
  13. Trening program u četrdesetoj – pun gas ili ne?
  14. Maser je zaboravljeni faktor oporavka
  15. Atletsko srce – opasnost za rekreativce ili ne?
  16. Dijabetes tip II je izlječiv u skorijoj budućnosti
  17. Celijakija, netolerancija na gluten ili Glifosat?
  18. Šta ljubav ima s tim
  19. 6 stvari koje se dešavaju vašem tijelu kada nemate sex
  20. Kafa kao jutarnji ritual, da ili ne?
  21. Čišćenje crijeva da ili ne?
  22. Parkinsonova bolest započinje u crijevima?
  23. Pušenje i debljanje je povezano?
  24. Hormoni u organizmu
  25. Seminar : Ishrana i trening u službi zdravlja i porodice
  26. Jaja i bacanje žumanjaka-kakva glupost!
  27. Bol u leđima
  28. Industrijska hrana je kriva?
  29. 10 Cardio vježbi koje su bolje od trčanja
  30. Deadlift je kralj svih vježbi
  31. Zašto sam postao Coach – In Memoriam : Vjekoslav Bolkovac
  32. Zabava u teretani
  33. Kreatin je suplement o kojem se puno priča
  34. Voda je esencijalni mineral
  35. Whey protein u prahu – da li je demon iz kutije?
  36. Holesterol je nepravedno osuđen!!!
  37. Magnezijum i njegova uloga u organizmu
  38. Kalorije i dnevna potrošnja – kako izračunati?
  39. Katabolizam mišića i kako ga izbjeći
  40. 6 stvari koje možete raditi za vikend
  41. Inzulin i krvni šećer
  42. Intermittent fasting – dijeta koja provocira autofagiju
  43. Isle of Man TT – sportska priprema motociklista
  44. Kako skinuti stomak – posljednjih 5 kilograma viška
  45. Zeleni čaj – moćan saveznik pri mršavljenju
  46. 9 odvratnih stvari koje nudi moderna ishrana
  47. Keto dijeta
  48. Recepti za zdrave slatkiše
  49. Započnite mršavljenje i svoju transformaciju
  50. Zaštita vezivnog tkiva i hrskavice od oštećenja -“Joint Effort”
  51. 4. banjalučki polumaraton 2018
  52. Trenirajte sa najboljima – prof. Marino Bašić
  53. Trbušnjaci – vječna tema
  54. Trening za prezaposlene
  55. Šta je to kvalitetan trening?
  56. Transformacije – Christian Bale
  57. Jednog dana život će Vam proletjeti pred očima… potrudite se da je vrijedan pogleda
  58. Wolverine u stvarnom životu – Hugh Jackman
  59. Bundeva kao lijek i hrana
  60. Čudotvorne namirnice
  61. BTC sertifikat, prvi u BiH
  62. Trčanje, da ili ne…
  63. Namirnice i fitness – spisak 18 najkvalitetnijih
  64. Trbušna debljina – šta je uzrok?
  65. D Vitamin – suplement o kojem se malo priča
  66. Trening za žene – kako dodati opterećenje?
  67. Šta je to glad, u stvari…
  68. Skinny Fat ili tijelo bez snage
  69. Polumaratonci i dugoprugaši
  70. Mršavljenje na vagu- zamke i predrasude
  71. Strah od uspjeha?
  72. Impotencija i bodybuilding
  73. Tabata metoda treninga
  74. Kurkuma – biljka poslana od bogova
  75. Vježba za uništavanje leđa – modifikovani Reverse Back Squat
  76. Fitnes instruktor i zašto trenirati uz njega
  77. Trening i rekreacija prema starosnoj dobi
  78. Rekreacija za dame i kako početi – osnovni plan
  79. Transformacije slavnih – Chris Hemswort
  80. 10 najgorih uništavača ćelija
  81. Sir – visokovrijedna namirnica
  82. Večera deblja – stvarnost ili fikcija?
  83. Rotiranje ugljenim hidratima
  84. Treniranje na ograničenom budžetu
  85. Ugljeni hidrati i šećeri
  86. Masnoće, da ili ne?
  87. Jutarnje vježbanje
  88. Početak transformacije – prepreke i problemi
  89. Šetnja kao trening? – ne, nije dovoljno…
  90. HIIT – intervalni trening
  91. Super dijete – jedete, ne krećete se, a mršavite. Ma naravno…
Ugljeni hidrati i šećeri

 Ugljeni hidrati su primarni izvor energije za sve funkcije koje obavlja naše tijelo. Organizam razbija ugljene hidrate u gorivo za ćelije i mišiće. Prava uloga ugljenih hidrata u našem organizmu je energetska. To su prehrambene tvari koje imaju veliku važnost u svakoj pravilnoj ishrani.

Termin ugljeni hidrati se često koristi kao sinonim za saharide, grupom koja obuhvata šećere, skrob, i celulozu. Saharidi se dele u četiri hemijske grupe: monosaharide, disaharide, oligosaharide, i polisaharide. Generalno se, monosaharidi i disaharidi, koji su manji ugljeni hidrati (imaju nižu molekulsku masu), nazivaju šećerima.

Dok je naučna nomenklatura ugljenih hidrata kompleksna, imena monosaharida i disaharida se veoma često završavaju sa sufiksom -oza. Na primer, grožđani šećer je monosaharid glukoza, trščani šećer je disaharid saharoza, a mliječni šećer je disaharid laktoza.

ugljeni hidratiKoliko će se energije i kojom brzinom osloboditi u organizmu, zavisi od složenosti molekularne strukture pojedinih ugljenih hidrata. Oni služe kao izvor energije koja se pohranjuje u glikogenu (u mišićima i jetri), iz kojeg se lako oslobađa i daje organizmu dovoljno energije kod jačih fizičkih napora. Energija nam je potrebna za izvođenje svih fizičkih aktivnosti i održavanje važnih fizičkih funkcija (rada srca, disanja i drugih hemijskih procesa u ćelijama i tkivima).

U organizmu 50% energije potiče od ugljenih hidrata, 25% od masti i 25% od bjelančevina. Podsjetimo da 1 g ugljenih hidrata iz hrane oslobađa energiju od 4 kcal (17 kJ). U stručnoj terminologiji stoji da su ugljeni hidrati prema hemijskom sastavu građeni od ugljenika i vode, poput šećera. Molekula šećera sastoji se od 6 atoma ugljenika, 12 atoma vodika i 6 atoma kiseonika. Koliko će se energije i kojom brzinom osloboditi u organizmu, zavisi od složenosti molekularne strukture pojedinih ugljenih hidrata, pa se tako razlikuju jednostavni  i  složeni šećeri.

Jednostavni ugljeni hidrati

  1. Monosaharidi – lako su probavljivi. U njih spadaju:

– glukoza (grožđani šećer, krvni šećer, dekstroza) – najvažniji predstavnik jednostavnih šećera, a u ljudskom organizmu je otopljena u krvi i služi kao izvor energije za sve organe i mišiće. Nalazi se u voću, medu i nekim vrstama povrća;

– fruktoza (voćni šećer) – nalazi se u voću, medu;

– galaktoza (mliječni šećer) – najčešće se nalazi u sastavu laktoze (mliječnog šećera).

  1. Disaharidi- izgrađeni su od dvaju monosaharida i zahtijevaju nešto složeniju razgradnju. U njih spadaju:

– saharoza (kuhinjski šećer) – sastojak šećerne repe i šećerne trske, uz skrob je najčešće zastupljen u ishrani

– laktoza (mliječni šećer) – sastojak mlijeka, stvara se u mliječnoj žlijezdi, najznačajniji  je ugljeni hidrat u ishrani beba

– maltoza (šećer u sladu) – nalazi se u svježim i fermentisanim namirnicama.

Složeni ugljeni hidrati ( polisaharidi)

Polisaharidi su izgrađeni su od monosaharida povezanih u složene molekularne strukture, sporije su probavljivi (lakše se probavljaju nakon termičke obrade), a neki  su i neprobavljivi. Razlikuju se po porijeklu. Dijele se na biljne i životinjske polisaharide.

Biljni polisaharidi su:

  1. skrob-najvažniji ugljeni hidrat, u organizmu se hidrolizuje (razgrađuje) na jednostavne šećere-monosaharide. Najčeše se nalazi u ishrani (preko 50%), nalazimo ga u zrnima, stabljikama, korijenu biljaka, nezrelim bananama i jabukama, a najviše u žitaricama i njihovim proizvodima, kao i mahunarkama i krompiru;
  2. celuloza i hemiceluloza-nalaze se u ćelijama biljaka;
  3. pektin-nalazi se u voću i stabljikama, važan je za stvaranje gela (želiranje).

ugljeni hidratiŽivotinjski polisaharid je glikogen. Naziva se i životinjski škrob. Taj “životinjski” šećer se nalazi se u jetri  i mišićima životinja, nije važan za ishranu (nije dostupan u tom obliku, nego se u namirnicama životinjskog porijekla nalazi u obliku mliječne kiseline), ali ima važnu ulogu u metabolizmu ljudi, jer je u njemu pohranjena energija.

Kada se u krvotoku pojavi višak glukoze, jetra od glukoze sintezom stvara glikogen. Kada nivo glukoze u krvi padne, u jetri dolazi do razgradnje glikogena u glukozu, koja zatim prelazi u krvotok. Iz krvotoka glukoza prelazi u ćelije, što je pod kontrolom hormona inzulina (luči ga pankreas). Razlaganjem glukoze se u ćelijama oslobađa energija neophodna za njihov normalan rad. Kada oboli  pankreas, inzulin se nedovoljno izlučuje i dolazi do nagomilavanja šećera u krvi, dok istovremeno ćelije gladuju, tj. nemaju dovoljno glukoze. Oboljenje nastalo usled toga je dijabetes (šećerna bolest). Dijabetičari inzulin ne uzimaju oralno (preko usta), pošto bi, kao protein, bio razložen u crijevima.

Izvori ugljenih hidrata

Izvori  ugljenih hidrata u svakodnevnoj ishrani su: hljeb, tjestenina, riža, pahuljice, voće, povrće, mlijeko, mliječni proizvodi, šećer i  slatkiši, a najčešći su skrob i šećeri – saharoza i laktoza. Skrob i šećeri se u organizmu razgrađuju do jednostavnih šećera uz pomoć enzima, resorbuju se u tankom crijevu i prelaze u krvotok i jetru gdje se konvertuju u glukozu.

  • Nivo šećera (glukoze) u krvi reguliše hormon inzulin, koji luči gušterača, a koji snižava nivo šećera u krvi, i glukagon, koji djeluje na oslobađanje šećera iz jetre, tj. iz glikogena, kada koncentracija u krvi padne ispod dopuštenog nivoa.

U krvi treba biti konstantna koncentracija šećera-glukoze, bez prevelikih oscilacija hormona inzulina. Ako je nivo glukoze niži od normale, dolazi do hipoglikemije, koja se manifestuje umorom i osjećajem glad ili drhtavicom. Ako je nivo viši od normale, dolazi do hiperglikemije, koja izaziva umor i pospanost. Oba su stanja opasna i ako potraju duže vrijeme, dovode čak i do kome.

Jedan dio glukoze energijom hrani mozak, živčani sistem i mišiće, a drugi dio se pretvara u glikogen (rezerva energije) koji se nalazi u jetri i mišićima. Nakon što su rezerve popunjene, preostali dio se pretvara u mast i kao energetska rezerva pohranjuje u masno tkivo. Treba li napominjati uopšte da krvni pritisak trpi ako sve nije izbalansirano? Pa inzulin je hormon, zar ne?

ugljeni hidrati

Ugljeni hidrati štede bjelančevine i masti, pa dokle god ih unosimo dovoljno (minimalno 50- 100 g dnevno) bjelančevine i masti će biti pošteđene razgradnje i upotrebe u energetske svrhe. To znači da, želite li smanjiti masu masnog tkiva, tj. smršaviti, prvo morate potrošiti postojeće zalihe energije koje imate u organizmu. Pojačajte tjelesne aktivnošti (i naravno smanjite kalorijski unos), pa će se onda energetske potrebe namiriti razgradnjom masnih naslaga.

A kako oni utiču na osjećaj gladi, pročitajte u članku https://fitnessctt.com/sta-je-to-glad-u-stvari/

Tags: ,

Related Article

No Related Article

Newsletter

Pretplatite se na našu mailing listu

* indicates required

Centar za Tjelesnu Transformaciju će koristiti e-mail koji ste nam dali u svrhu dijeljenja najnovijih informacija iz svijeta fitnesa i ishrane. Molimo Vas da potvrdite kako želite da dobijate informacije:

Možete se predomisliti bilo kada klikom na unsubscribe dugme u zaglavlju maila ili nas obavijestiti na info@fitnessctt.com. Čuvaćemo Vaše privatne informacije sa pažnjom. Klikom ispod potvrđujete korištenje Vaših informacija u skladu sa navedenim.

We use MailChimp as our marketing platform. By clicking below to subscribe, you acknowledge that your information will be transferred to MailChimp for processing. Learn more about MailChimp's privacy practices here.

KONTAKT

Poručite knjigu, plan ishrane ili zakažite konsultacije i probni trening na

e-mail: mujagic.elvir1@gmail.com 

ili na 065/708-076 Viber

About

About

Coach Mujagić Elvir je član evropske asocijacije trenera EuropaActive, EREPS certified Fitness Instructor EQF Level3 - Body Transformation Coach. Rekorder je u skidanju kilograma i specijalista za tjelesne transformacije. Certifikovani fitness instruktor pri Fitnes Savezu RS, sa završenom obukom Ishrana za Tjelesnu Tansformaciju, položenim Bodyweight Basic sistemom vježbanja by Marino Bašić i učesnik prve BiH stručne konferencije Sarajevo Tranining Convention. Autor knjige “Antistress-Mršavite zdravo”, prvi vježbač iz BiH objavljen u časopisu Men’s Health.